HR - Ljudski Resursi - Hrvatska

U Hrvatskoj je to rezultiralo otpuštanjem radnika i problemima s likvidnošću. No, ima naznaka da se krizi - nazire kraj.

O sudbini drvnoprerađivačke industrije razgovarali smo s Filipom Galekovićem, predsjednikom Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK. Otkrio je ima li naznaka za oporavak.

- Usudio bih se reći da drvna industrija Hrvatske, kao izvozno orijentirana grana, prva je vjesnik krize. Prvi uvijek nastradamo i zapravo prvi uvijek osjetimo taj pad. Pad je počeo već prvoj polovici prošle godine, nastavio se prema zadnjim statističkim podacima i u ovoj godini, ali vidimo i da se lagano počinje buditi njemačko tržište, tako da se nadamo da će u narednom periodu početi oporavak, rekao je Galeković.

Dotaknuo se i pitanja likvidnost tvrtki u drvnoj industriji.

- Radili smo ispitivanje među tvrtkama za ministarstvo poljoprivrede, koje je naše resorno ministarstvo. Prijavilo se preko 50 srednjih i velikih tvrtki koje su iskazale interes za navedene kredite. Pozdravljamo HBOR s donošenjem kreditne linije. Smatramo da je trebalo doći malo ranije, da su od strane ministarstva možda trebala biti izdvojena malo veća sredstva koja bi zapravo smanjila te kamatne stope još dodatno, govori Galeković.

Često se spominje kako je drvna industrija pretjerano orijentirana na prodaju sirovine, a manje na finalnu proizvodnju. Galeković smatra da nam ne manjka finalne proizvodnje.

- To je neko uvriježeno mišljenje, ali smatram da Hrvatska ima puno i finalnih proizvođača. Naravno, dosta se i sirovine izvozi ili sirovine koja zapravo možda nije pogodna za finalne proizvode, ali u suradnji prerađivača Hrvatskih šuma te fakulteta i resornog ministarstva mislim da moramo poraditi na tome da se dodatno unaprijedi proizvodnja i da cilj bude maksimalizirati i maksimalno iskoristiti tu sirovinu koja nam je Bogom dana, objašnjava Galeković.

Modernizacija i unaprjeđenje su ključne stavke za razvoj industrije.

- Sve je više tvrtki koje se pojavljuju, koje traže svoj dio kolača. I zapravo cilj i smjer neki bi trebao biti što manje napraviti što više.Ta dodatna vrijednost je nešto čemu svi moramo težiti i sigurno tvrtke teže ka tome. Očekujemo tu suradnju zapravo i potporu samog resornog ministarstva, koji će kroz neke vidove poticaja dodatno pomoći nas da unaprijedimo naše proizvodnje, objašnjava Galeković.

Otkrio je i kakva je situacija s kvalificiranim radnicima.

- Došli smo iz situacije gdje je bilo možda previše radnika zbog samog pada obujma narudžbi, s povećanjem ponovno potražnje će sigurno doći do problema zbog nedostatka radnika, ali prvenstveno bih tu napomenuo nedostatka kvalificirane radne snage. Vidimo sve veći deficit kvalificiranih radnika, inženjera, drvne tehnologije i stolara...Ključan čimbenik je da smo mahom pozicionirani u nekim ruralnim dijelovima i vidimo veliko raseljavanje stanovništva iz tih dijelova i neka od ključnih mjera zapravo treba biti te neke demografske mjere, način na koji da se vrate ne samo zaposlenici, već mlade obitelji i ljudi u te dijelove, zaključuje Galeković.

Drvoprerađivački sektor smanjio proizvodnju, broj narudžbi značajno pao

U pogonu u Mraclinu, gdje se nedaleko od Zagreba proizvode podovi i parketi, lani su osjetili krizu s njemačkog tržišta. Cijeli je sektor smanjio proizvodnju, jer je broj narudžbi značajno pao.  

- Pad se kreće u tvrtkama od 30 do 60, 70 % zavisno proizvode koje rade i na kojim su tržištima tvrtke prisutne. Mi smo u rangu oko 40 % pada u prošloj godini, u ovoj godini bilježimo neke pomake na bolje, prvenstveno prisutni smo na mnogim svjetskim tržištima, naglasak ove godine sve više stavljamo na sjevernoameričko tržište, Ameriku i Kanadu, rekao je Filip Galeković, direktor tvrtke PPS Galeković i predsjednik Udruženje drvno-prerađivačke industrije HGK.

Okrenuli su se drugim tržištima, a za rješavanje problema s likvidnošću drvoprerađivačke se tvrtke mogu javiti do 1. kolovoza HBOR-u. Kamate će sufinancirati Ministarstvo poljoprivrede. 

- Kolika će biti pojedina kamatna stopa za pojedinog klijenta ovisi o njegovom bonitetu, svakako će ona najniža kamatna stopa moći biti 2,5 %, najniži iznos kredita 100 tisuća eura, a najviši 1 milijun eura. Rok otplate kredita je do tri godine, uključujući poček do godine dana, govori mr. sc. Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave HBOR-a.

''Svi oni žele pomak u proizvodnji''

No kako bi sektor postao otporan na krize, treba razmišljati dugoročno.

- Tu treba spomenuti da su se drvoprerađivačke tvrtke u zadnje vrijeme zainteresirale za inovativne nove proizvode, što je logički s obzirom na to da smo tradicionalna proizvodnja, svi oni žele pomak u proizvodnji tako idu i razmišljanja vlasnika direktora tvrtki da bi se inovirali, dodaje prof. dr.sc. Alan Antonović, prodekan Drvnotehnološkog odsjeka na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije.

Po kvalitetnoj sirovini prepoznati smo u svijetu. Tvrtke su posljednjih godina ulagale u digitalizaciju i nabavku novih strojeva. Sada je na redu ulaganje u inovacije i zelene politike, kojima bi osvojili nove kupce.